May 18, 2002


ME�UNARODNI PREGLED



Blefovi i bombe
U Hagu smi�ljeno potiskivana, tema NATO bombardovanja na Zapadu kao da tek ulazi u publicisti�ku orbitu


--------------------------------------------------------------------------------

Miroslav Stojanovi�

--------------------------------------------------------------------------------

Ostaje neizvesno ho�e li kontroverzni i za�ti�eni svedok Tani� uop�te vratiti bar ne�to od onoga �to je ha�ko tu�ila�tvo ulo�ilo u njega.

Moglo bi se lako ispostaviti da je re� o proma�enoj i (pre)skupoj investiciji. Ne mislimo, pritom, na finansijsku stranu, �iji ceh o�igledno nije, tako�e, zanemarljiv, ako se ima na umu dosada�nja briga o prvom pravom "insajderu" na tro�ak tribunala i njegova budu�a sudbina, sa ve� uprogramiranom "relokacijom" i promenom identiteta.

Imamo, pre svega, na umu nade koje je nestrpljiva i prili�no isfrustrirana Karla del Ponte polagala u Tani�a kao "klju�nog svedoka" (Rojters) koji je trebalo da donese za nju toliko o�ekivani i spasonosni preokret u najhazardnijoj partiji njene karijere.

Izgubljena dramatika

"Artiljerijska priprema" koja je prethodila Tani�evom ulasku u sudnicu u re�iji, i neposrednom izvo�enju, same Del Ponteove - nedelju dana pre nego �to se to dogodilo on je izreklamiran kao "gromovit adut" (NIN) - trebalo je da povrati izgubljenu dramatiku "procesu stole�a" i otrgne ga iz medijske �amotinje i dosade, za �ta najve�u "zaslugu", opet, ima samo tu�ila�tvo. Ne samo �udnovatim izborom svedoka, nego grozni�avom, mo�da nesvesnom, potrebom da od njih, pravi marionete, po istom kalupu u, o�igledno, najdelikatnijoj stvari za tu�ila�tvo. Gotovo svi odreda su bili i ostali gluvi i slepi za eksplozije NATO bombi ili im i danas, s neskrivenom nasladom, aplaudiraju: Del Ponteova se upadljivo �uva da ne d�ara u osinje gnezdo i samoubila�ki ne testeri�e granu na kojoj sedi.

S druge strane, ova tema, �ini se, sve ja�e i slojevitije po�inje da ulazi u javnu, i publicisti�ku, orbitu. Sticajem prilika, gotovo u isto vreme, i u nekoliko minulih meseci, na Zapadu su osvanule tri knjige na temu "kosovskog rata" kako se, smi�ljeno i eufemisti�ki, ozna�ava ono �to je, na drasti�an i tragi�an na�in, tri meseca poga�alo ljude i krajeve daleko od kosovskog epicentra. Re� je o knjigama "Vazdu�ni rat NATO za Kosovo" Ben�amina Lambeta, "Za�to je Milo�evi� odlu�io da se nagodi ba� u tom trenutku" Stivena Hosmera i "Rat za Kosovo" Endrjua Ba�evi�a i Eliota Koena.

Prelistavaju�i ovu literaturu, njujor�ki "Forin afers" podse�a da je re� o ratu koji je NATO, predvo�en jedinom supersilom na svetu, vodio protiv jedne "usamljene zemlje, ionako ophrvane sukobima". Ukupan broj stanovnika devetnaest zemalja �lanica vojne alijanse prema�ivao je �ezdeset i pet puta broj gra�ana Srbije. I, uz ironi�nu konstataciju, i "veliku novost" da je "NATO pobedio", postavlja, tako�e ironi�no intonirano, pitanje: Zaslu�uje li zaista "ovo juna�ko delo tri knjige u jednoj jedinoj godini".

Ratovanje bez rizika

Odgovor, me�utim, nije ironi�an. Pokazalo se da je taj "neobi�ni mali rat" radikalno promenio ameri�ku vojnu politiku i doktrinu i prakti�no formulisao "novi ameri�ki na�in ratovanja". Slede�i principe po kojima Amerika voli da njeni (ratni ) ciljevi budu plemeniti, njene mete jasne, njeni neprijatelji zli, a njeno anga�ovanje kratko, izvu�en je zaklju�ak da ubudu�e vojno anga�ovanje treba da bude prakti�no ograni�eno na upotrebu sile iz vazduha i bezbedne udaljenosti, da ratni poduhvati budu izvedeni, po mogu�stvu, u okviru multinacionalne koalicije (kako bi se, makar i formalno, obezbedio njihov legitimitet i podelila odgovornost), dok bi se javnost dr�ala na distanci, smi�ljenom selekcijom i kontrolom informacija.

Formula pusto�nih ratova bez rizika otkrivena u "kosovskom ratu" primenjena je i u avganistanskoj operaciji. I tamo je, kad je rizik bio neophodan, "posao" na u�arenom tlu prenet na druge. U kosovskom slu�aju na OVK, u avganistanskom na Severnu alijansu.

Ko je koga blefirao

Za uspeh novog ratnog scenarija u jugoslovenskom slu�aju nisu, me�utim, bile dovoljne samo bombe razorne mo�i. Autori spomenutih knjiga, i kad se me�usobno razlikuju u procenama i argumentaciji, u igru ubacuju, dr�e�i ga gotovo u istoj ravni sa bombama - blef!

U opticaju je, naime, teza da je nepopustljivi Milo�evi� slomljen hazardnim blefiranjem i pretnjama iza kojih nije stajalo realno pokri�e. Tako se u nekim interpretacijama tvrdi da je Milo�evi� bacio koplje u trnje tek kad je shvatio da mu je Moskva definitivno okrenula le�a. Sve se, navodno, odigralo za nekoliko �asova, 2. juna 1999. kada je Viktor �ernomirdin tada�njem predsedniku SRJ nedvosmisleno stavio do znanja kako je Rusija re�ena da podr�i NATO a ne njega.

Iza takvog ruskog zaokreta stajalo je uverenje Moskve da se NATO, posle neplanirano dugog bombardovanja (navodno se verovalo da �e Milo�evi� pasti na kolena posle nekoliko dana) bez o�ekivanog rezultata, odlu�io na kopnenu invaziju. A ona bi predsednika Jeljcina dovela u nepodno�ljivu situaciju i najgoru varijantu. Ako bi ostavio "istorijski bliskog saveznika" na cedilu, obznanio bi na sav glas rusku nemo�. Intervencija "u korist Srbije" bi, pak, mogla da uvu�e Rusiju u veliki rat u kome nije imala �ansi da pobedi.

�ek bez pokri�a

Kakve to ima veze sa blefom? U opticaju je teza da je Va�ington potpisao �ek za koji NATO nije imao pokri�e. I da je Strob Talbot, prakti�no, izblefirao �ernomirdina pri�om o predstoje�oj invaziji: u trenutku kada je do�lo do radikalnog ruskog zaokreta NATO je bio daleko od bilo kakve saglasnosti o "silasku na zemlju" i preduzimanju kopnene operacije protiv jugoslovenske vojske!

Kako prenose ameri�ki listovi, ve� spomenuti autor knjige "Vazdu�ni rat NATO za Kosovo" Ben�amin Lambet tvrdi da je u to vreme vladalo �ak uverenje kako je zapadni vojni savez u velikoj opasnosti da izgubi rat, pa je neo�ekivana Milo�evi�eva odluka izazvala "ogromno olak�anje od Va�ingtona do Ankare".

Oni koji nisu skloni da pridaju (pre)veliki zna�aj ulozi i u�inku blefa u tragi�nom jugoslovenskom prole�u 1999. i "klju�nom istorijskom pitanju za�to je Milo�evi� popustio", u prvi plan isturaju opipljive i drasti�ne �injenice. Iako je srpska vojska - u tome su ameri�ki autori i analiti�ari saglasni - pro�la gotovo bez �rtava, elektroenergetski sistem, saobra�ajna mre�a i privreda su, prakti�no, bili razoreni. Strah da bi Beograd mogao da bude zasut tepih-bombama i sravnjen (�ernomirdinov ortak u ube�ivanju Milo�evi�a, Ahtisari spominje to kao svoj najja�i adut) i uverenje da NATO mo�e beskona�no i neka�njeno da nastavi sa bombardovanjem, u�inili su svoje. I bez blefa, s kojim se, o�igledno, tako�e baratalo.