No Serb forces allowed in Kosovo
July 19, 2003
Former Kosovo Albanian rebel leader-turned politician Hashim Thaci says Serb troops will never again enter the southern Serbian province, which he believes is destined for independence.
"The presence of Serb troops, army or police, is excluded under any circumstance. Kosovo cannot go back to the past," he told AFP.
"Belgrade (the capital of Serbia) should not indulge in the dangerous luxury of even contemplating this. The region needs global security and not to think about the movements of this or that army."
Aged 33, Thaci was the political leader of the Kosovo Liberation Army (KLA), which disbanded after waging its fight against Serbian troops under then-Yugoslav president Slobodan Milosevic in 1998-99.
Kosovo has an ethnic-Albanian majority but formally it is still part of Serbia. It has been under United Nations and NATO control since Serbian troops and police withdrew in the face of NATO bombing in 1999.
Now heading the Democratic Party of Kosovo (PDK), one of the main Albanian political groups, Thaci is still fighting for independence from Serbia.
"Its true I work for independence. Not for the independence of Albanians, but for the independence of Kosovo as an independent country in which all would enjoy equal rights," he explained.
"I want Kosovo to have a western, multi-ethnic status and be integrated into the structures of Brussels (the European Union)."
Thaci emphasised the importance of dialogue between the ethnic Albanian administration in Pristina and the Serbian government in Belgrade, as well as the international community.
The first such formal talks between the two sides are expected to begin in the coming months, although no date has been set and the agenda has yet to be finalised.
"It is important for the direct dialogue to begin, which should include other countries in the region as well, such as Albania and Macedonia," he said.
"We have a need for cooperation and integration in order to talk about mutual interest and not a dialogue in which one side would be the winner.
"We have to make it easier for all sides to integrate with the institutions of the EU and Brussels."
Thaci recently signed a letter calling for the return of Serb families who fled Kosovo after the war, fearing reprisals from Albanian extremists seeking revenge for Serb repression.
Some 200,000 people left their homes and only a few thousand have returned amid concerns that NATO peacekeepers are unable to protect the Serb enclaves from ongoing attacks.
But Thaci insisted that the ethnic Albanian authorities' appeal for their return was sincere and the government in Pristina, which works under UN supervision, was determined to create a multi-ethnic society.
"When I kicked off the initiative with this letter, there were hesitations from the (other Albanian) leaders to sign it, but I think it was the right thing to do at the right moment," he said.
"We said that we could not guarantee work for everybody, only good neighbourly relations. I work for the return, for everybody to have equal rights and for a direct dialogue between Pristina and Belgrade."
He said the proposed dialogue would cover "technical issues" such as social services, property rights, energy supplies, transport and missing people.
The major question of Kosovo's final status -- whether as an independent state or a highly autonomous region within Serbia -- should be discussed only after elections in Kosovo and Serbia-Montenegro, with Europe and the United States being involved.
He said there was no thought being given to the idea of a 'Greater Kosovo', which is dear to some ethnic-Albanian separatists in Macedonia and southern Serbia.
"There is no longer any possibility of a Greater Serbia or Greater Kosovo or Greater Croatia" in the Balkans, he said.
Copyright
http://www.terra.net.lb/wp/Articles/DesktopArticle.aspx?ArticleID=95480&ChannelId=4
July 20, 2003
July 15, 2003
PREDSEDNI�TVO DOS-a O NOVOM USTAVU
Srbija parlamentarna republika
Na sino�njoj sednici Predsedni�tva DOS-a, posve�enoj izradi novog ustava, dogovoreno je da Srbija bude ure�ena kao parlamentarna republika, u kojoj �e se predsednik birati u Skup�tini. Za dono�enje najvi�eg pravnog akta, vladaju�a koalicija �e se zalagati da se postigne �iroki politi�ki konsenzus, istakao je Rasim Ljaji�, lider Sand�a�ke demokratske partije.
� Novi ustav ne�e biti ustav jedne politi�ke strukture. U DOS-u o�ekujemo da �e oko ovog pitanja da se postigne �irok stepen saglasnosti sa opozicionim partijama, �to �e dovesti do stabilizacije politi�kog sistema. Nosilac suvereniteta bi�e gra�anin. Postoji spremnost da se napravi konsenzus izme�u nacionalnog i gra�anskog koncepta, a kona�nu formulaciju da�e �lanovi Ustavne komisije � rekao je Ljaji�.
Kako je objasnio predsedavaju�i sino�nje sednice DOS-a, na sastanku je postignut konsenzus da pun dr�avni kapacitet ima Srbija, a da iz toga deo nadle�nosti prenosi na dr�avnu zajednicu. To zna�i da �e novi ustav mo�i da pre�ivi i nakon tri godine u slu�aju eventualnog odvajanja Crne Gore ili raspada dr�avne zajednice, objasnio je Rasim Ljaji�.
Sve �lanice DOS-a saglasne su da Srbija mora da bude decentralizovana, sa �irokom lokalnom samoupravom i dve autonomne pokrajine: Vojvodinom i Kosovom i Metohijom. Kako je napomenuo Ljaji�, o razradi ovog modela bi�e re�i na jednoj od narednih sednica Predsedni�tva DOS-a.
D. Spalovi�
Srbija parlamentarna republika
Na sino�njoj sednici Predsedni�tva DOS-a, posve�enoj izradi novog ustava, dogovoreno je da Srbija bude ure�ena kao parlamentarna republika, u kojoj �e se predsednik birati u Skup�tini. Za dono�enje najvi�eg pravnog akta, vladaju�a koalicija �e se zalagati da se postigne �iroki politi�ki konsenzus, istakao je Rasim Ljaji�, lider Sand�a�ke demokratske partije.
� Novi ustav ne�e biti ustav jedne politi�ke strukture. U DOS-u o�ekujemo da �e oko ovog pitanja da se postigne �irok stepen saglasnosti sa opozicionim partijama, �to �e dovesti do stabilizacije politi�kog sistema. Nosilac suvereniteta bi�e gra�anin. Postoji spremnost da se napravi konsenzus izme�u nacionalnog i gra�anskog koncepta, a kona�nu formulaciju da�e �lanovi Ustavne komisije � rekao je Ljaji�.
Kako je objasnio predsedavaju�i sino�nje sednice DOS-a, na sastanku je postignut konsenzus da pun dr�avni kapacitet ima Srbija, a da iz toga deo nadle�nosti prenosi na dr�avnu zajednicu. To zna�i da �e novi ustav mo�i da pre�ivi i nakon tri godine u slu�aju eventualnog odvajanja Crne Gore ili raspada dr�avne zajednice, objasnio je Rasim Ljaji�.
Sve �lanice DOS-a saglasne su da Srbija mora da bude decentralizovana, sa �irokom lokalnom samoupravom i dve autonomne pokrajine: Vojvodinom i Kosovom i Metohijom. Kako je napomenuo Ljaji�, o razradi ovog modela bi�e re�i na jednoj od narednih sednica Predsedni�tva DOS-a.
D. Spalovi�
July 13, 2003
EKSPLOZIJA U RADIONICI PALATE PRAVDE | 13:36 -> 18:20 | Izvor: B92, Beta
Beograd -- U nedelju ujutro oko 4 sata eksplodirala je naprava, postavljena u sklopu Palate pravde u Beogradu. Policija je saop�tila da je eksploziv bio postavljen uz zid mehani�arske radionice u okviru Palate pravde, na uglu ulica Savske i Vojvode Milenka. Eksplozija se �ula i nekoliko kilometara od Palate pravde. Povre�enih nije bilo, saop�tava policija.
Republi�ki ministar pravde Vladan Bati� ocenio je da eksplozija u beogradskoj Palati pravde pokazuje "paniku i obezglavljenost" kriminalnih grupa. "Poku�avaju da ovakvim akcijama stvore atmosferu straha, anarhije i haosa, veruju�i da �e na taj na�in onemogu�iti gonjenje i su�enje svojim istomi�ljenicima i bra�i po oru�ju", rekao je Bati� agenciji Beta. Prema njegovim re�ima, kriminalne grupe su ovom eksplozijom poku�ale da emituju "nekakvu poruku", ali je to, kako je rekao, "demonstracija njihove nemo�i".
Reaguju�i na ovaj incident, ministar za ljudska prava Srbije i Crne Gore Rasim Ljaji� ocenio je da je neko �eleo da uputi signal da borba protiv organizovanog kriminala jo� nije dobijena. Upitan da li se napad na Palatu pravde mo�e povezati i sa tim predmetom ili je re� o �istom kriminalu, Ljaji� je Beti rekao da ne treba isklju�iti ni jednu, ni drugu mogu�nost.
Ovaj incident, kao i nedavna eksplozivna naprava ba�ena pod automobil Radoslava Rodi�a, vlasnika dnevnika �Glas� i �Kurir�, otvorila je pitanje da li je organizovani kriminal akcijom �Sablja� i rezultatima vanrednog stanja zaista uni�ten. Novinar Vojislav Tufegd�i� smatra da nas dokazi da nije tek o�ekuju. "Iskreno mislim da mi ulazimo u neki novi krug cirkusa, ne mogu druga�ije da nazovem ovo �to je ponovo po�elo da se doga�a. Organizovani kriminal, onako kako ga pamtimo, svakako predstavlja opasnost, ali, li�no sam ube�en da ta opasnost, ukoliko nema podr�ku iznutra, u samoj zemlji, u nekim institucijama, prakti�no ne bi ni postojala. Mnogo ve�i problem je ono �to bi banditi koji se pojavljuju na ulicama, ti savremeni srpski 'desperadosi', zaista nisu ni�ta bez jake podr�ke ljudi koji se nalaze u nazovi privrednim granama i nekim institucijama, jer je o�igledno da se tu ne da nije oti�lo daleko, nego se nije ni odmaklo dalje od �eprkanja po povr�ini", rekao je Tufegd�i�
Beograd -- U nedelju ujutro oko 4 sata eksplodirala je naprava, postavljena u sklopu Palate pravde u Beogradu. Policija je saop�tila da je eksploziv bio postavljen uz zid mehani�arske radionice u okviru Palate pravde, na uglu ulica Savske i Vojvode Milenka. Eksplozija se �ula i nekoliko kilometara od Palate pravde. Povre�enih nije bilo, saop�tava policija.
Republi�ki ministar pravde Vladan Bati� ocenio je da eksplozija u beogradskoj Palati pravde pokazuje "paniku i obezglavljenost" kriminalnih grupa. "Poku�avaju da ovakvim akcijama stvore atmosferu straha, anarhije i haosa, veruju�i da �e na taj na�in onemogu�iti gonjenje i su�enje svojim istomi�ljenicima i bra�i po oru�ju", rekao je Bati� agenciji Beta. Prema njegovim re�ima, kriminalne grupe su ovom eksplozijom poku�ale da emituju "nekakvu poruku", ali je to, kako je rekao, "demonstracija njihove nemo�i".
Reaguju�i na ovaj incident, ministar za ljudska prava Srbije i Crne Gore Rasim Ljaji� ocenio je da je neko �eleo da uputi signal da borba protiv organizovanog kriminala jo� nije dobijena. Upitan da li se napad na Palatu pravde mo�e povezati i sa tim predmetom ili je re� o �istom kriminalu, Ljaji� je Beti rekao da ne treba isklju�iti ni jednu, ni drugu mogu�nost.
Ovaj incident, kao i nedavna eksplozivna naprava ba�ena pod automobil Radoslava Rodi�a, vlasnika dnevnika �Glas� i �Kurir�, otvorila je pitanje da li je organizovani kriminal akcijom �Sablja� i rezultatima vanrednog stanja zaista uni�ten. Novinar Vojislav Tufegd�i� smatra da nas dokazi da nije tek o�ekuju. "Iskreno mislim da mi ulazimo u neki novi krug cirkusa, ne mogu druga�ije da nazovem ovo �to je ponovo po�elo da se doga�a. Organizovani kriminal, onako kako ga pamtimo, svakako predstavlja opasnost, ali, li�no sam ube�en da ta opasnost, ukoliko nema podr�ku iznutra, u samoj zemlji, u nekim institucijama, prakti�no ne bi ni postojala. Mnogo ve�i problem je ono �to bi banditi koji se pojavljuju na ulicama, ti savremeni srpski 'desperadosi', zaista nisu ni�ta bez jake podr�ke ljudi koji se nalaze u nazovi privrednim granama i nekim institucijama, jer je o�igledno da se tu ne da nije oti�lo daleko, nego se nije ni odmaklo dalje od �eprkanja po povr�ini", rekao je Tufegd�i�
PREDLOG ZA IZBOR �LANOVA LUSTRACIONE KOMISIJE | 15:09 -> 17:57 | Izvor: B92
Beograd -- Na dnevnom redu skup�tinskog zasedanja u ponedeljak �e se na�i i predlog za izbor �lanova lustracione komisije. Podsetimo, nedavno je, posle skoro tri godine od promene vlasti u Srbiji, republi�ka skup�tina na predlog GSS-a po hitnom postupku usvojila Zakon o lustraciji. Nata�a Mi�i� predlo�ila je 18 potencijalnih kandidata izme�u kojih �e poslanici izabrati njih devet. Od devet �lanova komisije troje �e biti izabrano iz redova sudija Vrhovnog suda Srbije, troje iz redova istaknutih pravnih stru�njaka, jedan �lan komisije �e biti zamenik republi�kog javnog tu�ioca a dvojica narodni poslanici koji su diplomirani pravnici a nisu izabrani na istoj izbornoj listi.
Za �lanove komisije iz redova istaknutih prvanih stru�njaka Nata�a Mi�i� je izme�u ostalih predlo�ila direktora Instituta za uporedno pravo profesorku Vesnu Raki� Vodineli�, dekana FPN Mijata Damjanovi�a, kao i predsednika Udru�enja za uporedno pravo Dobrosava Mitrovi�a. Poslanici �e tako�e za �lanove lustarcione komisije izabrati i troje sudija iz Vrhovnog suda. Kandidati su Vida Petrovi� �kero, Sonja Manojlovi�, Jelena Borovac, Vera Pe�i� , Vladimir Tama� i Miroslav Leti�.
U me�uvremenu, zbog izbora predlo�enih kandidata Nata�i Mi�i� je otvoreno pismo uputio predsednik Odbora za ljudska prava u Leskovcu Dobrosav Ne�i�. On Nata�i Mi�i� zamera �to u predlogu �lanova za Komisiju za lustraciju nema ni jednog predstavnika nevladinog sektora. "Da li �lanstva u toj komisiji nije vredan jedan profesor doktor Vojin Dimitrijevi�, doktor Du�an Janji�, Biljana Kova�evi� Vu�o ili, mo�da, Nata�a Kandi�. �ta je to �to ih �ini nepodobnim", zapitao se Ne�i� u otvorenom pismu.
Nata�a Mi�i� u izjavi za B92 me�utim ka�e da je kandidate predlo�ila posle konsultacija sa predstavnicima nevladinih organizacija. "�to se ti�e same komisije, konsultovala sam razne stru�njake i nevladine organizacije, kao �to su beogradski Centar za ljudska prava, profesora Vojina Dimitrijevi�a, Biljanu Kova�evi� Vu�o, i mislim da �emo izabrati prave ljude. Predlo�eni su eminentni pravni stru�njaci, sudije Vrhovnog suda, verujem da �e zakon imati efekta i zbog toga je GSS i predlo�io takav zakon. Verujem da �e ta komisija sa dobrim ljudima koji su spremni da rade, a u predlogu se nalaze takvi ljudi, dati pozitivan efekat i da �e se na pitanju lustracije u�initi neki vidljivi rezultati", rekla je Nata�a Mi�i�. Zakonom o lustraciji bi�e obuhva�eno �est do sedam hiljada ljudi. Kako je predvi�eno u zakonu, slede�ih deset godina obavezno �e se proveravati da li su kandidati za istaknute funkcije kr�ili ljudska prava od 1976. godine do danas. Po Zakonu o lustraciji bi�e na proveri i ljudi koji su sada na funkcijama: poslanici, svi ministri i njihovi zamenici, funkcioneri lokalne samouprave, sudije, poreznici, urednici dr�avnih medija, vrh policije, vrh BIA-e i General�taba. Po�to ideja lustracije predvi�a moralnu odgovornost � za utvr�ene slu�ajeve kr�enja ljudskih prava koji su zastareli za krivi�no gonjenje � jedina vrsta kazne bi�e ostvaka i odustajanje od kandidature.
Beograd -- Na dnevnom redu skup�tinskog zasedanja u ponedeljak �e se na�i i predlog za izbor �lanova lustracione komisije. Podsetimo, nedavno je, posle skoro tri godine od promene vlasti u Srbiji, republi�ka skup�tina na predlog GSS-a po hitnom postupku usvojila Zakon o lustraciji. Nata�a Mi�i� predlo�ila je 18 potencijalnih kandidata izme�u kojih �e poslanici izabrati njih devet. Od devet �lanova komisije troje �e biti izabrano iz redova sudija Vrhovnog suda Srbije, troje iz redova istaknutih pravnih stru�njaka, jedan �lan komisije �e biti zamenik republi�kog javnog tu�ioca a dvojica narodni poslanici koji su diplomirani pravnici a nisu izabrani na istoj izbornoj listi.
Za �lanove komisije iz redova istaknutih prvanih stru�njaka Nata�a Mi�i� je izme�u ostalih predlo�ila direktora Instituta za uporedno pravo profesorku Vesnu Raki� Vodineli�, dekana FPN Mijata Damjanovi�a, kao i predsednika Udru�enja za uporedno pravo Dobrosava Mitrovi�a. Poslanici �e tako�e za �lanove lustarcione komisije izabrati i troje sudija iz Vrhovnog suda. Kandidati su Vida Petrovi� �kero, Sonja Manojlovi�, Jelena Borovac, Vera Pe�i� , Vladimir Tama� i Miroslav Leti�.
U me�uvremenu, zbog izbora predlo�enih kandidata Nata�i Mi�i� je otvoreno pismo uputio predsednik Odbora za ljudska prava u Leskovcu Dobrosav Ne�i�. On Nata�i Mi�i� zamera �to u predlogu �lanova za Komisiju za lustraciju nema ni jednog predstavnika nevladinog sektora. "Da li �lanstva u toj komisiji nije vredan jedan profesor doktor Vojin Dimitrijevi�, doktor Du�an Janji�, Biljana Kova�evi� Vu�o ili, mo�da, Nata�a Kandi�. �ta je to �to ih �ini nepodobnim", zapitao se Ne�i� u otvorenom pismu.
Nata�a Mi�i� u izjavi za B92 me�utim ka�e da je kandidate predlo�ila posle konsultacija sa predstavnicima nevladinih organizacija. "�to se ti�e same komisije, konsultovala sam razne stru�njake i nevladine organizacije, kao �to su beogradski Centar za ljudska prava, profesora Vojina Dimitrijevi�a, Biljanu Kova�evi� Vu�o, i mislim da �emo izabrati prave ljude. Predlo�eni su eminentni pravni stru�njaci, sudije Vrhovnog suda, verujem da �e zakon imati efekta i zbog toga je GSS i predlo�io takav zakon. Verujem da �e ta komisija sa dobrim ljudima koji su spremni da rade, a u predlogu se nalaze takvi ljudi, dati pozitivan efekat i da �e se na pitanju lustracije u�initi neki vidljivi rezultati", rekla je Nata�a Mi�i�. Zakonom o lustraciji bi�e obuhva�eno �est do sedam hiljada ljudi. Kako je predvi�eno u zakonu, slede�ih deset godina obavezno �e se proveravati da li su kandidati za istaknute funkcije kr�ili ljudska prava od 1976. godine do danas. Po Zakonu o lustraciji bi�e na proveri i ljudi koji su sada na funkcijama: poslanici, svi ministri i njihovi zamenici, funkcioneri lokalne samouprave, sudije, poreznici, urednici dr�avnih medija, vrh policije, vrh BIA-e i General�taba. Po�to ideja lustracije predvi�a moralnu odgovornost � za utvr�ene slu�ajeve kr�enja ljudskih prava koji su zastareli za krivi�no gonjenje � jedina vrsta kazne bi�e ostvaka i odustajanje od kandidature.
Subscribe to:
Posts (Atom)
